O projektu
Povećanje kapaciteta obrazovnih ustanova Varaždinske županije za proizvodnju solarne energije
O projektu
Prijavitelj Varaždinska županija u projekt je kao pilot lokacije uključila zgrade 12 odgojno-obrazovnih ustanova (osnovnih i srednjih škola) diljem Varaždinske županije kojima je osnivač. Navedene ustanove prema podacima Školskog eRudnika MZO-a u šk.god 2022./23. pohađa cca 6000 učenika.
Ustanove u projektu:
1. OŠ grofa Janka Draškovića Klenovnik, 2. OŠ Gustav Krklec Maruševec, 3. OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec, 4. OŠ Ludbreg, 5. OŠ Petrijanec, 6. OŠ Sveti Đurđ, 7. OŠ Trnovec, 8. OŠ Vinica, 9. Elektrostrojarska škola Varaždin, 10. Gospodarska škola Varaždin, 11. OŠ Sračinec , 12. Strojarska i prometna škola Varaždin. Na ukupno 8 lokacija (OŠ u Klenovniku, Maruševcu, Ivancu, Ludbregu, Petrijancu, Svetom Đurđu, Trnovcu i Vinici) odvijat će se izgradnja novih fotonaponskih elektrana za vlastitu potrošnju snage 25 kW, dok će na 4 preostale lokacije (Elektrostrojarska škola, Gospodarska škola Varaždin, OŠ Sračinec, Strojarska i prometna škola Varaždin) biti riječ o dogradnji već postojećih fotonaponskih elektrana za vlastitu potrošnju odnosno povećanje postojećih kapaciteta s 10 kW na 35 kW.
Problem:
Osnovu instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije u RH još uvijek predstavljaju hidroelektrane od kojih su 3 (HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava) na rijeci Dravi koja protječe kroz Varaždinsku županiju. U kontekstu proizvodnje električne energije važno je napomenuti da se radom svih tri hidroelektrana upravlja daljinski iz središta u Varaždinu, čime se ostvaruje povećanje proizvodnje električne energije optimizacijom korištenja voda. No, kako se u prosjeku više od 50% električne energije proizvodi u hidroelektranama, proizvodnja iste u RH znatno ovisi o hidrološkim prilikama koje mogu biti nepovoljne i duži vremenski period (npr. 2017.godina). Generalno gledajući, RH je uvoznica električne energije koji čini oko 30% ukupne potrošnje. U Hrvatskoj je posljednjih godina, a posebice od proglašenja pandemije uzrokovane COVID-om 19 došla do izražaja nužnost oslanjanja na domaće resurse i smanjenje ovisnosti o uvozu energije, a to uključuje i proizvodnju energije iz OIE te obvezu ispunjavanja ciljeva Europskog zelenog plana kao središta gospodarskog oporavka nakon pandemije jer je čista obnovljiva energija identificirana kao alat ekonomskog, ekološkog i društvenog napretka u EU.
U porastu je proizvodnja iz ostalih OIE-a, najviše iz vjetroelektrana. Hrvatska raspolaže dovoljnim potencijalom OIE u obliku vodnih snaga, vjetra, sunca, geotermalne energije i biomase kojima može zadovoljiti potrebe za električnom energijom, uz istodobno održivo korištenje resursa i prostora te primjenu mjera zaštite okoliša.
Zahvati na svim pilot lokacijama obuhvaćaju radove na elektrotehničkim instalacijama, odnosno instalaciju ćelijskih naponskih modula učvršćenih na podkonstrukciju na krovovima predmetnih zgrada, ugradnju priključno-mjerne i ostale potrebne opreme, potrebna mjerenja i ispitivanja te puštanje u pogon.
Za svih 12 pilot projekata izrađena je i priložena projektno-tehnička dokumentacija (Idejni i Glavni projekti, Analize statike), ishođene Elektroenergetske suglasnosti te je uplaćeno 50% iznosa naknade za priključenje (kod jedne OŠ uplaćen je cjelokupni iznos). Osnova za prijavu ovog projekta je osnivački odnos Varaždinske županije i ustanova na čije se krovove instaliraju FE.
Kao osnivač, Županija je dužna u svom proračunu osigurati financijska sredstva za investicijsko održavanje OŠ i SŠ . Za svaku kalendarsku godinu donosi se „Odluka o kriterijima, mjerilima i načinu financiranja minimalnog financijskog standarda javnih potreba u osnovnom i